NapomenaPopis je sastavljen iz javnih izvora i nije konačan. Uz osobe su fotografije mjesta koja su gradili ili po kojima su poznati, a gdje ih nema, naša ilustracija. Portrete osoba ne objavljujemo. Obične ljude iz kvarta dodajemo samo uz njihov pristanak.

Plemići, kmetovi i prvi graditelji

Do 1900.

Dvorac Oršić u Gornjoj Stubici
plemićka obitelj, grofovi od 1744.

Obitelj Oršić

Stara hrvatska plemićka obitelj, prvi put spomenuta 1420. Članovi su obnašali visoke državne i vojne službe. U 17. stoljeću Trnje je bilo najveće kmetsko selo na gradskom području, a njegovih 17 obitelji bili su kmetovi grofa Oršića.

Gospodari sela Trnje u 17. stoljeću.

Dvorac Oršić u Gornjoj Stubici. Foto: Silverije · CC BY-SA 3.0 · Wikimedia Commons

Grb obitelji Kulmer
plemićka obitelj, u Hrvatskoj od 18. st.

Obitelj Kulmer

Obitelj njemačkog podrijetla koja je dala istaknute političare 19. stoljeća, poput Franje Kulmera, ilirca koji je predložio Jelačića za bana. Posjed u Trnju preuzeli su od Oršića. Na Krugama su bili Kulmerov majur, čije gospodarske zgrade stoje i danas, i Kulmerova ciglana, spomenuta 1902.

Kulmerov majur na Krugama 73.

Grb obitelji Kulmer. Foto: nepoznat autor · Javno dobro · Wikimedia Commons

Paromlin
1834. – 1892., graditelj

Janko Jambrišak

Jedan od najvažnijih graditelja svoga doba u Zagrebu, odredio je izgled nekih središnjih ulica Donjega grada. Gradio je palaču Medaković na Zrinjevcu i kompleks današnje Gliptoteke.

Projektirao je glavnu zgradu Paromlina iz 1863.

Paromlin. Foto: Branko Radovanović · CC BY-SA 3.0 · Wikimedia Commons

Grad dolazi do Trnja

1900. – 1945.

Nekadašnje radionice Gredelja
1899. – 1968., političar

Dragutin Saili

Rođen u Zagrebu. Od 1919. bio je član Komunističke partije i sve do 1929. tajnik partijske organizacije u Željezničkoj radionici, kasnijem Gredelju. Zbog političkog rada više je puta bio uhićivan i zatvaran. Nakon Drugog svjetskog rata bio je od 1945. do 1949. predsjednik Gradskog odbora Zagreba, prvi gradski čelnik poslije rata.

Radnik i sindikalni organizator u radionici Gredelj u Trnju.

Nekadašnje radionice Gredelja. Foto: Branko Radovanović · CC BY-SA 4.0 · Wikimedia Commons

1871. – 1934., arhitekt i gradonačelnik

Vjekoslav Heinzel

Arhitekt školovan u Grazu i Stuttgartu, jedan od prvih zagrebačkih automobilista i osnivač Hrvatskog automobilskog kluba. Kao gradonačelnik Zagrebu je dao velegradske vizure. Za njegova mandata 1927. grad se proširio novim četvrtima, ponajviše radi smještaja radnika. S Stjepanom Radićem otvorio je 19. listopada 1924. igralište Građanskog u Koturaškoj cesti.

Trnje je za njegova mandata postalo radnički kvart. Po njemu se zove Heinzelova, istočna granica Trnja.

1924. – 1940-e

Građanski i igralište u Koturaškoj

Igralište Građanskog otvoreno je 19. listopada 1924., nakon što je klub pobijedio Barcelonu na turneji po Španjolskoj. Projektirao ga je Đuro Kastl. Na njemu su se održavala nogometna, biciklistička i motociklistička natjecanja.

Danas je na tom mjestu zgrada HEP-a u Martinovki.

osnovan 1924.

NK Trnje

Kvartovski klub koji je 2000./01. osvojio Treću HNL i jednu sezonu igrao u Drugoj HNL. Igra na igralištu SRC Trnje, izgrađenom 1980.

Kvartovski nogomet od 1924.

1893. – 1981., književnik

Miroslav Krleža

Po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća, romanopisac, dramatičar i enciklopedist.

Opisao je 1926. Trnje kao „ogromno selo” bez kanalizacije i pločnika, svjedočanstvo o kvartu prije urbanizacije.

1914. – 1944., željezničarski radnik

Vinko Jeđut

Radio je kao kvalificirani radnik u Željezničkoj radionici u Zagrebu. Bio je jedan od osnivača društva „Mladost” u Trnju 1934. Ustaše su ga 1941. internirale u Kerestinec, a nakon bijega priključio se partizanima u Moslavini. Poginuo je na Kalniku 1944.

Po njemu je nazvano trnjansko kulturno-umjetničko društvo i ulica na Savici. Na ulazu u bivšu tvornicu stoji njegova bista.

ilegalka, SKOJ-evka od 1937.

Dragica Hotko

Živjela je na Pilama, u Pile II br. 31, u siromašnom naselju Njivice-Pile nastalom 1930-ih. Radila je u robnoj kući Kastner & Öhler. Kao ilegalka strijeljana je u Rakovom potoku, a njezino je ime na spomen-ploči.

Ulica u Trnjanskoj Savici nosi njezino ime.

Vodotoranj Gredelja
1916. – 1941., narodni heroj

Janko Gredelj

Kao šegrt pristupio je radničkom pokretu, bio aktivan u društvu „Mladost” i radničkom planinarskom društvu „Prijatelj prirode”. U ratu je radio u ilegalnoj tiskari u Klaićevoj ulici. Kad ju je ustaška policija otkrila, teško je ranjen i umro je 24. prosinca 1941. Narodnim herojem proglašen je 1951.

Po njemu je 1967. nazvana tvornica željezničkih vozila Gredelj u Trnju.

Vodotoranj Gredelja. Foto: Branko Radovanović · CC BY-SA 4.0 · Wikimedia Commons

Novi Zagreb, mostovi i Lisinski

1945. – 1990.

Most slobode
1917. – 1970., gradonačelnik 1952.–1962.

Većeslav Holjevac

Antifašist iz Karlovca i jedan od organizatora ustanka na Kordunu. Kao gradonačelnik proveo je smjele urbanističke zahvate i Zagreb je „prešao Savu”. Obranio je Zagrebački velesajam od preseljenja u Beograd. Zbog samostalne politike sukobio se s jugoslavenskim vrhom.

Za njegova mandata sagrađen je Most slobode (1959.), nastale su Nove Kruge, a odlučeno je i o gradnji Lisinskog. U Trnju mu je podignut spomenik.

Most slobode. Foto: Epepe · CC BY-SA 4.0 · Wikimedia Commons

1904. – 2000., arhitektica

Zoja Dumengjić

Rođena u Odesi kao Zoja Nepenina, kći ruskog generala. Diplomirala je arhitekturu u Zagrebu 1927. kao jedna od prvih žena na tom studiju. Prva je žena koja je dobila nagrade „Viktor Kovačić” (1979.) i „Vladimir Nazor” za životno djelo (1995.). Nazivaju je najvećom hrvatskom arhitekticom 20. stoljeća.

Projektirala je Dom zdravlja Kruge (1954.–1961.), danas zaštićeno kulturno dobro.

1901. – 1989., arhitekt

Lavoslav Horvat

Zagrebački arhitekt, suradnik ateljea Rudolfa Lubynskog i doživotni prijatelj arhitekta Stjepana Planića. Među njegovim projektima su i školske zgrade.

Autor zgrada OŠ Marina Držića i OŠ Davorina Trstenjaka u Trnju.

Fakultet strojarstva i brodogradnje
1907. – 1965., arhitekt

Kazimir Ostrogović

Rođen na Krku. Autor kompleksa Instituta Ruđer Bošković, Vile Zagorje (danas Predsjednički dvori) i zagrebačke gradske vijećnice. Tijekom rata bio je predstojnik Tehničkog odjela ZAVNOH-a.

U Trnju je projektirao gradsku vijećnicu i Fakultet strojarstva i brodogradnje.

Fakultet strojarstva i brodogradnje. Foto: Suradnik13 · CC BY-SA 4.0 · Wikimedia Commons

Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog
1908. – 1979., arhitekt

Marijan Haberle

Jedan od nositelja hrvatske međuratne arhitekture, uspješan i poslije rata. Lisinski je projektirao sa suprugom Minkom Jurković Haberle i Tatjanom Zdvorak. Odluka o gradnji donesena je 1957., gradilo se od 1961., a dvorana je otvorena 29. prosinca 1973. Haberle je za nju 1974. dobio Nagradu Grada Zagreba.

Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog.

Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog. Foto: Flammard · CC BY-SA 3.0 · Wikimedia Commons

r. 1948., pjevač Novih fosila

Vladimir Kočiš Zec

Pjevač i autor, jedan od dvojice muških vokala Novih fosila, zagrebačke grupe osnovane 1969. koja je obilježila hrvatsku zabavnu glazbu.

Djetinjstvo je proveo u Supilovoj, a zatim su se roditelji preselili u kuću u Menčetićevoj, gdje i danas živi. Kaže da „obožava svoje Trnje”, posebno stari izgled kvarta s malim obiteljskim kućama, i rado se sjeća mladosti i nadmetanja momaka s Kanala i Sigečice.

Palača pravde u Ulici grada Vukovara
1927. – 1994., arhitekt

Ninoslav Kučan

Rođen u Brezi kraj Sarajeva, u Zagreb je došao tijekom rata i ondje studirao arhitekturu.

Projektirao je Palaču pravde (1970.), zbog koje je Trnjanska cesta presječena.

Palača pravde u Ulici grada Vukovara. Foto: Flammard · CC BY-SA 3.0 · Wikimedia Commons

rođen 1966. u Zagrebu, predsjednik Republike Hrvatske od 2020.

Zoran Milanović

Pravnik i političar. Bio je predsjednik Vlade od 2011. do 2016., a od 2020. je predsjednik Republike Hrvatske.

Kao dječak je pet godina, 1970-ih i 1980-ih, trenirao i igrao u NK Trnje. Na proslavi 100. obljetnice kluba 2024. rekao je da je s tim klubom odrastao.

rođen 1955. u Zagrebu, nogometaš

Snješko Cerin

Napadač koji je nogometnu karijeru počeo u klubu svoje četvrti, NK Trnje. Pozornost je privukao 1976. hat-trickom za Zagrebačke plave protiv jugoslavenske reprezentacije, a zatim prešao u Dinamo. Bio je član momčadi koja je 1981./82. osvojila naslov prvaka nakon 24 godine, i te je sezone bio najbolji strijelac lige s 19 golova. S Dinamom je osvojio i dva kupa (1980. i 1983.). Za Dinamo je ukupno postigao 295 golova u 474 utakmice.

Ponikao u NK Trnje, klubu iz svoje četvrti. Najpoznatiji igrač kluba.

rock sastavi

Parni valjak i Prljavo kazalište

Dva od najvažnijih sastava hrvatske rock glazbe.

Snimali su za diskografsku kuću Suzy, koja je imala sjedište na Krugama.

rođen 1946., književnik i akademik

Pavao Pavličić

Rođen u Vukovaru, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (koji je u Trnju) i član HAZU. Poznat po kriminalističkim romanima za djecu i odrasle.

Autor dječjeg romana „Trojica u Trnju” (1984.), čiji naslov nosi ime našeg kvarta. Knjiga je do 2014. doživjela sedam izdanja.

Trnje danas

Od 1990.

Župna crkva Krista Kralja na Krugama
1944. – 2017., svećenik

Alojzije Žlebečić

Svećenik Zagrebačke nadbiskupije i autor trilogije „Kroz trnje do zvijezda”.

Bio je župni vikar, a zatim upravitelj župe Krista Kralja u Trnju i dekan. Napisao je monografiju „Krist Kralj u Trnju”.

Župna crkva Krista Kralja na Krugama. Foto: Baltabar · CC BY 4.0 · Wikimedia Commons

čuvari sjećanja

Stanovnici Trnja i njihove fotografije

Za izložbu Muzeja grada Zagreba „Trnje – prostor i ljudi” stanovnici su ustupili obiteljske fotografije i ispričali svoja sjećanja. Tako je povijest kvarta ispričana u prvom licu.

vodiči šetnji kroz Trnje

Vanja Radovanović i Viktor Kozar

Vanja Radovanović vodio je javnu šetnju „Mapiranja Trešnjevke” kroz istočno Trnje (2022.), a s Viktorom Kozarom šetnju po Martinovki (2024.). Izvještaji sa šetnji čuvaju priče o ulicama, kućama i ljudima kvarta.

udruge i ustanove Savice

Susjedi iza „Savica cvjeta”

Manifestacija „Savica cvjeta” povezala je udruge i lokalne ustanove na Savici u zajedničko slavlje susjedstva.

Nadopunite popis

Znate li nekoga?

Učiteljicu koju pamte generacije, trenera koji je odgojio pola kvarta, volontera, majstora ili susjedu koja je nešto pokrenula. Pošaljite ime, kvart i kratko zašto ta osoba zaslužuje mjesto ovdje.

Predložite osobu
Podijelite sa susjedima:FacebookWhatsAppViber